GL. LXXXVI. O OBRAĐIVAČIMA VINOGRADA

Isto tako, određujemo da svaki onaj tko se obveže da će obrađivati nečiji vinograd ili vinograde, pa (ga) ne bude obrađivao prema ugovoru, platiti (globu od) pet perepera (od kojih) polovicu Komuni, a drugu (polovicu) vlasniku (vinograda) kome (se bio) obvezao i neka naknadi štetu vlasniku (vinograda) prema nahođenju (komunalne) uprave.

GL. LXXXVIII. O ONIMA KOJI OPUSTOŠE TUĐI VINOGRAD

Isto tako određujemo, ako tko spali ili opustoši tuđe vinograde hotimično ili namjerno (i) zlobno, pa (to) bude dokazano vjerodostojnim svjedocima, neka se takvom zločincu odsiječe desna ruka. I opet, ako se taj zločinac ne pronađe, ili (mu) se taj zločin ne može dokazati, neka stanovnici onog sela na području kojega su vinogradi opustošeni, dobiju rok od 15 dana da potraže počinitelja zločina. A ako (ga) ne mogu pronaći, neka plate i nadoknade štetu vlasniku vinograda, (pri čemu) uvijek ostaje njihovo pravo (na naknadu od krivca ako se kasnije pronađe). (Komunalna) pak uprava treba da postavi procjenitelje kako joj se bude činilo ispravnim.

GL. CV. O ZABRANI UVOZA STRANOG VINA

Isto tako određujemo da nitko ne smije uvoziti na otok Korčulu strano vino radi prodaje (pod prijetnjom) kazne od dvadeset pet perpera, od kojih polovica neka pripadnu Komuni, a druga (polovica) prijavitelju. Hoćemo ipak da za kućnu potrebu može svatko uvesti (količinu) do jedne bačvice. Isto tako hoćemo, ako bi u gradu i na otoku vladala nestašica (vina) i ne bi bilo otočkog vina, a netko bi (ga) htio uvesti, da je (komunalna) uprava ovlaštena dopustiti uvoz.

GL. CVII. O PRODAJI VINA

Isto tako određujemo da nijedan prodavač vina, kako svoga tako i tuđeg, ne smije niti može uskratiti prodaju tog vina bilo kojem čovjeku ili (bilo kojoj) osobi u svako vrijeme kada je (to) dopušteno, pod (prijetnjom) kazne od dva perpera od kojih polovica neka pripadne Komuni, a druga (polovica) prijavitelju.

GL. CXXXVI. KORČULANI NE SMIJU PREVOZITI BRODOM STRANO VINO

Isto tako je određeno i naređeno da se nijedan Korčulanin ili stanovnik Korčule ne usudi ili drzne prevoziti brodom strano vino niti trgovati (kojim) drugim vinom osim korčulanskim, (pod prijetnjom) kazne od dvadeset pet perpera, kako za (brodskog) paruna tako (i za) trgovca i kazne od pet perpera za svakog mornara, od kojih (naplaćenih novčanih) kazni neka prijavitelj dobije treći dio. I svatko neka je ovlašten (to) prijaviti. Izuzetak (je jedino) ako bi tko prevozio neko (vino) u naval iz (pokrajine) Marke (drugamo) ali ne u Korčulu, što može raditi i to samo s dopuštenjem čitave (korčulanske) uprave, a ne drukčije pod (prijetnjom) spomenute kazne.

GL. XXX. NITKO NEKA SE NE USUDI ZASADITI VINOGRAD (TAMO) GDJE (GA) PRIJE NIJE BILO

Isto tako je zaključeno da se nitko ne usudi ili drzne zasaditi vinograd na poljima gdje prije nije bilo vinograda ili gdje u blizini nema vinograda, (pod prijetnjom) kazne od pedeset dukata, od kojih neka prijavitelj dobije treći dio, a (prestala) dva dijela Komuna. Ovaj nadodatak izradili su (komunalna) uprava i (za to) određeni ljudi 1426. (godine) predzadnjega mjeseca prosinca.

GL. LXXVII. O UREĐENJU MJERA ZA VINO

Isto tako je zaključeno, da bude jedna mjera za vino na čitavom otoku i to mletačka kvarta; i od jematve do blagdana Svetog Mihovila neka bude mjera od trideset dvije bočice.

GL. XCIX. O ZABRANI TRGOVANJA VINOM I (NJEGOVA) PREVOŽENJA OSIM (AKO SE RADI O ONOME) S KORČULE

Iste godine, indikcije i dana 11. mjeseca listopada. Brkan Cvitić, placerij, javno je objavio po uobičajenim mjestima na Korčuli, po zapovijedi gospode kneza i sudaca, uz savjet i odobrenje mnogih vjećnika, da svaki Korčulanin ili stanovnik Korčule koji bude trgovao kupujući, prodavajući ili brodom prevozeći (koje) drugo dalmatinsko vino a ne korčulansko, i to od Vratnika do Lovišta i Lastova, mora platiti, uz redovnu (novčanu) kaznu Komuni, sto perpera za svako putovanje koje vrši protivno (ovoj uredbi) i neka ostane tri uzastopna mjeseca u zatvoru.

GL. CXIV. NEKA NOĆU NITKO NE I IDE PO VINOGRADIMA U VRIJEME (SAZRIJEVANJA) GROŽĐA

Isto tako je zaključeno s 28 (gasačkih ) kuglica da se od sada unaprijed nitko ne usudi ili drzne noću ići po poljima, gdje su vinogradi, za vrijeme (sazrijevanja) grožđa, (pod prijetnjom) kazne (za) krađu, osim pudara i gastalda u vršenju njihove službe. Ako bi pak netko baš morao ići u polje ili preko polja, neka vidljivo nosi svjetiljku i neka inače ne ide, pod (prijetnjom) spomenute kazne.

GL. CVX. O NEOBRAĐIVANJU VINOGRADA

Isto tako, spomenutog dana, donesena je odredba da obrađivač (tuđeg vinograda), koji ne bude vinograd obrađivao, ne smije s njega obrati grožđe, već neka Komuna dobije vinograd, to jest polovicu (prihoda koji bi inače pripali obrađivaču). Ako (ga) ni ubuduće ne bude htio obrađivati, kao što je dužan, Komuna može odrediti da se (vinograd) preda drugome da (ga) obrađuje na polovicu, pa neka se prihodi te godine isto tako dijele napola.

GL. CXX. O IZVOZU MLADOG VINA

Također je u istom Vijeću zaključeno i utvrđeno da tko god bude htio izvoziti (izvesti) ili dati da se izveze mlado vino, sada i kasnije, smije slobodno obaviti berbu grožđa bilo gdje u svojim vinogradima, ipak ne nanoseći (pri tome) nikome štetu.

GL.CXXV. O TRAŽENJU PRIHODA OD VINOGRADA I (OSTALIH) ZEMALJA O ROKU OD (JEDNE) GODINE

Također je u istom Vijeću zaključeno da tko god ima (pravo) tražiti prihod s vinograda i (ostalih) zemalja od svojih obrađivača mora da (ga) traži u roku od jedne godine, inače kad godina prođe ne može (više) ništa tražiti. Onaj pak tko obrađuje ili je obrađivao nečije zemlje ili vinograde dužan je zvati gospodara (da dođe) na zemlju, odnosno kod kace (za grožđe radi podjele prihoda pod prijetnjom) kazne od pet perpera, (od kojih) polovicu treba dati Komuni, a drugu (polovicu) samom gospodaru ako prijavi obrađivača koji tako ne postupi. A (za svedočenje da) je poziv (bio usljedio) dovoljan je jedan svjedok.

GL. CXXXII. O IZVOZU VINA

Isto tako je zaključeno u spomenutom Vijeću da svaki onaj tko bi htio izvesti vino radi prodaje izvan otoka smije obaviti berbu grožđa, a ako izjavi da će izvesti vino radi prodaje izvan (otoka) pa ga ne izveze, neka odmah izgubi sve vino, od čega polovica neka pripadne Komuni, a druga (polovica) onome tko (to) prijavi.

GL. CLIV. PROTIV ONIH KOJI KUPUJU GROŽĐE NA ČOKOTU

Također je zaključeno u spomenutom Vijeću, sa 56 (glasačkih) kuglica, usprkos pronađenih 6 kuglica protiv da nitko, kako građanin tako stranac, ne može na Korčuli kupiti grožđe na čokotu, to jest prije vremena jematve, za manju cijenu od osam groša, (pod prijetnjom) kazne gubitka čitavog mošta što (ga) je kupio, koji treba da pripadne korčulanskoj komuni i k tome plaćanja, u ime kazne, dvostrukog iznosa čitave cijene plaćene za spomenut mošt, (od čega) polovicu Komuni a drugu (polovicu) prijavitelju. A prodavalac neka uvijek ima prednost i ako bude prijavio, neka dobije, kao (što je) prije (spomenuto) polovicu navedene (novčane) kazne.

GL. CLVIII. NITKO NE SMIJE IĆI PO TUĐIM VINOGRADIMA SAKUPLJATI PALJETKE PREOSTALE NAKON JEMATVE

Također je zaključeno, ni uz čije protivljenje, da od sada unaprijed nitko ne smije ići po vinogradima nakon jematve, kao što je u prošlosti bilo dopušteno, da sakuplja paljetke preostale u tuđim vinogradima, (pod prijetnjom) kazne od 5 perpera za svakog prekršitelja u koju kaznu isto tako treba da upadnu pudari koji spomenute prekršitelje ne bi prijavili.

GL.CLXXIII. O PREDAJI MOŠTA PO KACI ŽITA PO GUMNU

Isto tako (određeno je i naređeno) da je svaki obrađivač bilo kakvih tuđih zemalja, sa kojih je obvezan davati dio gospodaru, (tj. vlasniku zemlje), dužan i mora dio koji pripada gospodaru predati pravedno i otvoreno bez prevare (i to) mošta po kaci a žita pak po gumnu. I obrađivač ne smije žito vršiti ili mlatiti bez dozvole i znajnja gospodara, (pod prijetnjom) kazne od pet perpera za svakog prekršitelja i za svaki prekršaj.